Marko Rakar o novoj EU aplikaciji: Je li provjera dobi zaista anonimna?

"Ova aplikacija poštuje najviše standarde privatnosti u svijetu. Korisnici će dokazivati svoju dob bez otkrivanja ikakvih osobnih podataka, u potpunosti je anonimna i korisnike se ne može pratiti“, naglasila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Aplikacija se već testira u šest država članica: Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Danskoj, Grčkoj i Cipru, koje je, uz Irsku, von der Leyen nazvala predvodnicama u ovom području.

Rakar je naglasio da aplikaciju nije vidio, ali je čitao kako funkcionira. "Nažalost, osim ovog press releasea, mi ne znamo kako to funkcionira. Princip je jednostavan, u nizu država postoje ograničenja za klince za pristup društvenim mrežama, ili dućanima koji prodaju alkohol, ili zahtjevi koji su implementirani u Britaniji za pristup pornografskim stranicama. Ova aplikacija bi to trebala riješiti na europskoj razini, za pola milijarde stanovnika", rekao je.

Moramo, kaže, vidjeti kako će to funkcionirati. "Opasnost koja se ovdje pojavljuje, a moramo razumjeti tehnički kako aplikacija radi, jest da li je ta provjera dobi doista anonimna. Hoće li platforma koja postavlja pitanja o dobi korisnika biti u stanju identificirati tko je određeni korisnik. Ako to bude moguće, to znači da anonimnost na internetu pada u cijelosti. Možda se iz naše hrvatske perspektive to ne čini osobito bitnim, ali ako pitamo naše susjede u Mađarskoj, tamo je anonimno pisanje ozbiljan problem", istaknuo je.

Govoreći o utjecaju državnih ograničenja ili zakona, i posebno velikih telekomunikacijskih kompanija, Rakar je istaknuo da smatra da ovo neće imati veze s telekomunikacijskim tvrtkama. "Država mora regulirati, ovo je europsko rješenje. Uz sve rizike i opasnosti, prvenstveno u ograničenju slobode govora i anonimnosti, istovremeno mislim da je neminovno da se neki tip ograničenja dogodi", naglasio je.

Smatra da je tehnički moguće provjeriti identitet bez da se otkrije o kome je zapravo riječ. "Način na koji je ovo opisano strašno podsjeća na zakonski prijedlog koji je Možemo! krajem prošle godine uputio u saborsku proceduru. Oni su predlagali isto to, i također su jako vagali potrebu identifikacije, odnosno ograničavanja pristupa određenim platformama ovisno o dobi. Ali, pitanje koje su sučelili tome je pitanje anonimnosti. Tehnički, rekao bih da je izvedivo, ali moramo vidjeti na koji način je točno izvedeno, postoji li shema je li moguće reverzibilno rekonstruirati o kojem korisniku se radi. Jako je lako napraviti aplikaciju na telefonu koja se povezuje s bazom MUP-a ili javne uprave i evidentirati jesam li ja punoljetan ili nisam, i onda taj kod razmjenjivati s nekakvim platformama. Ali, neka platforma mora zabilježiti da me u nekom trenutku pitala za moju dob i mora imati načina dokazati prema državi da li me to pitala i koga je ustvari pitala. Da li moj kod može koristiti 10 tisuća ljudi, ili je on povezan samo s mojim telefonom?", pojasnio je.

Kaže da sumnja da će oni to otvoreno priznati, ali mu se čini da je ova aplikacija spin-off, mali komadić tog cijelog elektronskog identiteta na europskoj razini. "Budući da je EK, EP i svi ostali prepoznali da je ovo trenutak kad se sve više i više govori o potrebama identificiranja, osobito maloljetnih prema društvenim mrežama, da je ovo trenutak kad je to dobro zapakirati i pokušati prodati ukupnoj populaciji", naglasio je.

Preduvjet za ovu aplikaciju, rekao je, da imamo smartphone. "Pitanje je želimo li mi našim klincima dati smartphone? Postoji roditelji koji to ne dopuštaju. Što sa ljudima koji ili nemaju ili ne žele imati smartphone? I da je to riješeno, sljedeće je pitanje da li kritičnu informaciju o punoljetnosti - hoće li to doći do servera MUP-a? Onda odjedanput počinjemo kreirati jednu bazu ponašanja korisnika koja u nekom trenutku može biti zloupotrijebljena", naglasio je.

"U politici nema puno iznenađenja, ali ima puno iznenađenih"

Na kraju je komentirao i promjenu vlasti u Mađarskoj. Kaže da smo sličnu tranziciju u Hrvatskoj imali bar dvaput. "Ne nužno u takvom opsegu, nekorektno bi bilo uspoređivati 1990-e i Tuđmanovu vladavinu sa Orbanom, ili Sanadera i Orbana. Ali, problemi koje je zemlja imala u tom trenutku - siromaštvo, ekonomsku iscrpljenost, korupcija - su bili slični. Nije tog autokratskog elementa bilo u toj količini kao kod Orbana", rekao je.

Dodao je da je Orbanov parlament i vlada u godinama koje su prethodile proizveli cijeli niz kočnica i mehanizama koji su bili dizajnirali da pogoduju Orbanu u održavanju vlasti. "Na sličan način kod nas imamo izborne jedinice, Dhontov sustav koji pogoduje pobjedniku... Sličnu shemu ima i Mađarska. Trenutak kad je, relativno brzo, priznao gubitak izbora je bio veliko iznenađenje mnogima. Obično kažem da u politici nema puno iznenađenja, ali ima puno iznenađenih", rekao je.

Dodao je da je to bio trenutak kad je Orban razumio da svi oni mehanizmi koje je postavio, zbog siline glasova koje je dobila suprotna strane, su se okrenuli protiv njega. Ljudi za izbornog pobjednika Petera Magyara, navodi, kažu da je jedan od kritičnih sastojaka uspjeha što je neumorno hodao po cijeloj Mađarskoj i rukovao se sa svima.

Dodao je da je nerealno očekivati da će Magyar ispuniti sva obećanja koja je dao, a nerealno je i da će ti ljudi davati ostavke jer bi onda implicitno priznali da su sudjelovali u nečem što nije bilo legalno ili moralno.